Plenkovićeva nova kampanja: između europskog establišmenta i zaboravljenih obećanja Hrvatskoj

Četvrti mandat Andreja Plenkovića očito se neće pokušati osvojiti samo pričom o gospodarskim pokazateljima, europskim fondovima i međunarodnom položaju Hrvatske. Već prvi politički signali pokazuju da će jedna od glavnih tema biti – ideološka borba. Piše: Aleksandar Saša Savić No, ovaj put pitanje možda neće biti samo sukob HDZ-a i ljevice. Sve više se nameće pitanje: koliko je današnji HDZ još uvijek stranka koja zastupa izvorne vrijednosti hrvatske državnosti? Kad se spominje prošlost, ali ne i sadašnjost Politički obračuni oko starih simbola, maturalnih radova i povijesnih referenci ponovno zauzimaju prostor koji bi trebao pripadati raspravama o budućnosti države. Dok se dio političke scene zabavlja traženjem “dokaza” o nečijoj ideološkoj prošlosti, građani se suočavaju s konkretnim problemima: odlaskom mladih, padom broja stanovnika, krizom stanovanja i osjećajem da se odluke koje utječu na Hrvatsku često donose daleko od hrvatskih građana. Paradoks je da se najviše govori o ekstremizmu i prošlosti, dok se rijetko otvara pitanje kako zaštititi nacionalne interese u vremenu velikih globalnih promjena. HDZ između Tuđmanove baštine i nove političke paradigme Najveća promjena hrvatske politike posljednjeg desetljeća možda nije jačanje ljevice, nego transformacija samog HDZ-a. Stranka koja je nastala u vremenu stvaranja hrvatske države danas naglašava europski identitet, institucionalnu stabilnost i međunarodno prihvaćanje. Za jedne je to znak modernizacije. Za druge je to udaljavanje od političkih temelja na kojima je nastala moderna Hrvatska. Kritičari iz desnog spektra tvrde da je HDZ postao stranka upravljanja, a manje stranka ideja. Zamjeraju mu slab odgovor na demografski pad, migracijsku politiku, kulturna pitanja i odnos prema nacionalnom identitetu. Stari protivnici, nova pitanja Plenkovićev politički model često se predstavlja kao obrana Hrvatske od radikalizma s jedne i populizma s druge strane. Međutim, dio desnog biračkog tijela postavlja drugačije pitanje: tko danas zapravo brani tradicionalne interese hrvatskog društva? Dok se politički protivnici međusobno optužuju za ekstremizam, raste broj onih koji smatraju da Hrvatska treba jasniju politiku prema vlastitom identitetu, jeziku, kulturi, demografiji i gospodarskoj samostalnosti. Izbori kao obračun različitih vizija Ako Plenković bude tražio četvrti mandat, neće se boriti samo protiv oporbe. Suočit će se i s dijelom desnog biračkog tijela koje smatra da je HDZ izgubio dio svoje izvorne političke energije. Glavno pitanje neće biti samo tko će upravljati državnim aparatom, nego kakvu Hrvatsku građani žele. Hrvatsku koja će prvenstveno biti administrativno uspješna članica europskog sustava ili Hrvatsku koja će snažnije naglašavati vlastiti identitet, interese i političku samostalnost. Upravo će se oko tog pitanja voditi jedna od najvažnijih političkih rasprava sljedećih godina.The post Plenkovićeva nova kampanja: između europskog establišmenta i zaboravljenih obećanja Hrvatskoj first appeared on Hrvatski glasnik.