Je li opasno pitati umjetnu inteligenciju o bolestima?

Sve više ljudi danas ne traži prvi savjet kod liječnika, nego kod umjetne inteligencije. Pritisak u prsima nakon fizičkog napora, otečena potkoljenica nakon dugog leta, vrtoglavica, temperatura, dugotrajan kašalj ili obična prehlada. Umjesto poziva obiteljskom liječniku, mnogi najprije otvore ChatGPT, Gemini ili Copilot i u nekoliko sekundi dobiju odgovor. No koliko se takvim odgovorima zaista može vjerovati kada je riječ o zdravlju? Mogu li AI chatbotovi prepoznati opasne simptome ili korisnika mogu odvesti u potpuno krivom smjeru? U jednom eksperimentu testirana su tri najpoznatija AI asistenta: ChatGPT, Google Gemini i Microsoft Copilot. Njihov zadatak bio je procijeniti jedanaest tipičnih zdravstvenih situacija, od potpuno bezazlenih tegoba do simptoma koji mogu upućivati na hitno stanje. Važno je naglasiti da cilj testa nije bio provjeriti mogu li AI sustavi postaviti točnu dijagnozu. Ključno pitanje bilo je nešto drugo: mogu li prepoznati znakove upozorenja, pravilno procijeniti hitnost situacije i korisniku dati razumnu preporuku što učiniti dalje. AI sustavi morali su procijeniti jedanaest simptoma U eksperimentu su ChatGPT, Gemini i Copilot morali reagirati na sljedeće situacije: pritisak u prsima i mučnina nakon fizičkog napora, utrnula ruka i otežan govor, otečena potkoljenica nakon dugog leta, bol u trbuhu uz blago povišenu temperaturu, kašalj koji traje nekoliko tjedana, vrtoglavica i ubrzan rad srca pod stresom, bol u leđima uz utrnulost genitalnog područja, peckanje pri mokrenju uz temperaturu, bolovi u mišićima, prehlada te proljev uz grčeve u trbuhu. Takvi simptomi pokrivaju vrlo širok raspon mogućih stanja. Neki mogu biti potpuno bezazleni, dok drugi mogu upućivati na moždani udar, srčani problem, krvni ugrušak, upalu slijepog crijeva, infekciju ili ozbiljno neurološko stanje. Opasni simptomi prepoznati su iznenađujuće dobro AI sustavi često se kritiziraju zbog pogrešaka, izmišljanja informacija i pretjerane samouvjerenosti. Zato su rezultati ovog eksperimenta bili prilično zanimljivi. Kod pritiska u prsima nakon fizičkog napora ili otečene potkoljenice nakon dugog leta, sva tri sustava reagirala su oprezno i simptome označila kao potencijalno ozbiljne. Prepoznati su i manje očiti znakovi upozorenja. Primjerice, kod jake boli u leđima uz utrnulost genitalnog područja, svi testirani AI sustavi preporučili su brzu liječničku procjenu. Takva kombinacija simptoma može upućivati na ozbiljno stanje koje zahtijeva hitnu obradu. To ne znači da AI može zamijeniti liječnika. No kao prva orijentacija, rezultati su bili bolji nego što bi mnogi kritičari vjerojatno očekivali.   Gemini je bio najoprezniji Najveća razlika pokazala se kod Googleova Geminija. Dok su ChatGPT i Copilot u svim slučajevima dali konkretnu procjenu, Gemini je kod nekih simptoma potpuno odbio dati izravan odgovor. Primjerice, kod moguće slike moždanog udara ili upale slijepog crijeva, Gemini nije želio ponuditi konkretniju procjenu, nego je korisnika uputio liječniku. Takav pristup ima svoje prednosti i mane. S jedne strane, oprez je u medicinskim temama razumljiv i često poželjan. S druge strane, korisnici od AI asistenta obično ne traže samo rečenicu da trebaju liječniku, nego žele barem osnovno objašnjenje što bi se moglo događati i koliko je situacija hitna. ChatGPT je davao najdetaljnije odgovore Od tri testirane aplikacije, ChatGPT je bio najspremniji dati konkretnu i detaljnu procjenu. Odgovori su uglavnom objašnjavali moguće uzroke, pokušavali razlikovati bezazlene od ozbiljnih simptoma i korisniku davali jasnije smjernice. Primjerice, kod vrtoglavice, ubrzanog rada srca i trnaca u rukama, ChatGPT je naveo stres ili moguću paničnu reakciju kao jedno od objašnjenja, ali nije isključio ni druge moguće uzroke. To je važan detalj jer slični simptomi mogu imati više objašnjenja, od relativno bezazlenih do ozbiljnijih. Nedostatak ChatGPT-a bio je u tome što su odgovori ponekad bili vrlo dugi. Za korisnika koji je zabrinut ili u panici, previše teksta može biti naporno, iako detaljno objašnjenje može biti korisno.   Copilot je bio kratak i praktičan Microsoftov Copilot odgovarao je znatno kraće i izravnije. Znakove upozorenja uglavnom je prepoznavao, preporuke su bile jasno formulirane, a odgovori su brzo prelazili na stvar. Takav stil može odgovarati korisnicima koji ne žele čitati duge medicinske analize, nego žele brzo znati treba li se javiti liječniku, pratiti stanje ili potražiti hitnu pomoć. Copilot se u ovom testu pokazao kao pragmatičan asistent koji ne objašnjava previše, ali daje korisne smjernice.   Kod bezazlenijih tegoba razlike su bile veće Zanimljivo je da su se sva tri sustava najviše slagala kod opasnih simptoma. Veće razlike pojavile su se kod prehlade, bolova u mišićima, probavnih tegoba i simptoma povezanih sa stresom. U takvim slučajevima ChatGPT i Copilot češće su pokušavali navesti najvjerojatniji uzrok i objasniti zašto simptomi možda nisu odmah alarmantni. Gemini je i tada ostajao znatno oprezniji te je brže preporučivao liječničku procjenu. To pokazuje da se AI sustavi ne razlikuju samo po znanju, nego i po načinu na koji upravljaju neizvjesnošću. Jedni žele korisniku dati više konteksta, dok drugi radije smanjuju rizik i savjetuju kontakt s liječnikom. AI može pomoći, ali ne smije zamijeniti liječnika Zaključak eksperimenta je jasan: moderni AI chatbotovi mogu iznenađujuće dobro prepoznati kritične znakove upozorenja. ChatGPT i Copilot češće nude konkretnije objašnjenje, dok Gemini igra na sigurnije i ponekad uopće ne želi ulaziti u procjenu simptoma. Ipak, nijedan od ovih sustava ne može zamijeniti liječnika. AI ne vidi pacijenta, ne može obaviti pregled, izmjeriti tlak, poslušati pluća, napraviti laboratorijske nalaze niti procijeniti cjelokupno zdravstveno stanje osobe. Odgovor ovisi isključivo o tome što korisnik napiše, a ljudi često ne znaju navesti sve važne simptome ili ih mogu opisati neprecizno. Zato umjetnu inteligenciju treba koristiti samo kao početnu orijentaciju, a ne kao konačnu medicinsku procjenu. Ako se pojave simptomi poput pritiska u prsima, otežanog govora, utrnulosti jedne strane tijela, jakih bolova, visoke temperature, otežanog disanja, zbunjenosti ili naglog pogoršanja stanja, ne treba čekati odgovor chatbota, nego se odmah javiti liječniku ili hitnoj službi. AI može biti koristan pomoćnik za razumijevanje simptoma i pripremu pitanja za liječnika. Ali kada je zdravlje u pitanju, konačnu riječ i dalje mora imati medicinski stručnjak.   Dean MatijekThe post Je li opasno pitati umjetnu inteligenciju o bolestima? first appeared on PC CHIP.