NAKON HORMUZA: Hoće li Bab al-Mandab biti sljedeća strateška poluga Irana?

FOTO: (Fotomontaža/TBT) Dok su pregovori o Memorandumu o razumijevanju (MOU) za okončanje neprijateljstava između Irana i Sjedinjenih Američkih Država i dalje u zastoju, sporadični sukobi i dalje traju u Perzijskom zaljevu. Istovremeno, destruktivne izraelske kampanje u Libanu i potencijalni zastoj u pregovorima Teherana i Washingtona o odmrzavanju iranske imovine i ispunjavanju nuklearnog sporazuma podstakli su nagađanja o velikoj eskalaciji. Kako su tenzije rasle, Iran i njegovi saveznici objavili su svoje namjere da potpuno blokiraju Hormuški moreuz, istovremeno aktivirajući i druge frontove, naime Bab al-Mandab. S obzirom na to da predstavlja jednu od najvažnijih arterija za globalnu trgovinu i energiju, zatvaranje ovog plovnog puta Crvenog mora moglo bi izazvati ogroman šok za globalne lance snabdijevanja i dovesti do naglog porasta cijena energije. Gdje se nalazi i zašto je važan? Plovni put čini pomorsku granicu između tri zemlje: Jemena na istočnoj i sjeveroistočnoj obali, na Arapskom poluostrvu, te Džibutija i Eritreje na zapadnoj i jugozapadnoj obali, na Rogu Afrike. Povezivanjem južnog Crvenog mora s Adenskim zaljevom, a potom i Indijskim okeanom, ovaj pomorski koridor dramatično skraćuje tranzitnu rutu između Evrope i Azije, eliminirajući potrebu za oplovljavanjem afričkog kontinenta. Fizičke dimenzije tjesnaca su primarni izvor njegove ranjivosti. Na najužem dijelu, širina tjesnaca se smanjuje na samo 29 km (18 milja). “Primarni geografski značaj tjesnaca Bab al-Mandab je njegova uloga kao glavne globalne tačke uskog grla, jer povezuje Crveno more sa Adenskim zaljevom i Indijskim okeanom”, objasnio je za The New Arab Nader Entessar, profesor emeritus političkih nauka na Univerzitetu Južne Alabame. “U kontekstu tekućeg sukoba u koji su uključene Sjedinjene Američke Države, Izrael i Iran, značaj Bab al-Mandaba je pojačan u glavni front koji direktno utiče na međunarodnu trgovinu i snabdijevanje energijom”, dodao je. Osim energije, Entessar je istakao da “trgovina kroz Bab al-Mandab u velikoj mjeri diktira protok mnogih roba i optičkih komunikacija između Evrope i Azije”. Prije kaskadnih sukoba – počevši od rata između SAD-a i Huta i eskalirajućih u direktne vojne sukobe u koje su uključeni Iran, Izrael i Sjedinjene Američke Države – Crveno more je bilo neosporna arterija globalne trgovine. U 2023. godini, prema podacima UNCTAD-a i pomorskih posmatrača, oko 15 posto globalnog obima trgovine i 20 do 22 posto globalnog kontejnerskog prometa prolazilo je kroz ove vode. Štaviše, tokom tog predratnog perioda, moreuz je omogućavao dnevni tranzit otprilike 12 posto ukupne pomorske trgovine naftom i 8 posto globalnog ukapljenog prirodnog plina (LNG), prema podacima američke Uprave za energetske informacije. Može li Iran zaista zatvoriti ovaj tjesnac? Za razliku od Hormuškog tjesnaca, Iran fizički ne graniči s Bab al-Mandabom. Nadalje, iranske konvencionalne pomorske sposobnosti nisu usporedive s onima američke mornarice. Međutim, Teheran i dalje može ozbiljno poremetiti prolaz komercijalnih brodova povećavajući rizik tranzita na neprihvatljive nivoe. “Iran nema pomorsku granicu niti dovoljno velike pomorske sposobnosti koje bi mu omogućile direktnu kontrolu nad Bab al-Mandabom”, primijetio je Entessar. Međutim, istakao je da Teheran “ima sredstva da iskoristi sposobnosti svog saveznika, Huta u Jemenu, kako bi dodatno militarizirao i ugrozio ovaj uski tjesnac ako se na to odluči, posebno s obzirom na nastavak rata Washingtona protiv Teherana”. Šta će se desiti ako se moreuz blokira? Ako moreuz postane neprohodan, brodovi na trgovačkim putevima Azija-Evropa i Azija-Sjeverni Atlantik prisiljeni su na masovno zaobilaženje oko afričkog Rta dobre nade. Prema Svjetskoj banci, ovo preusmjeravanje povećava putne udaljenosti za 48 posto za teretne brodove i 38 posto za tankere u poređenju sa osnovnim vrijednostima prije krize. Posljedično, vrijeme putovanja može porasti i do 45 posto za teretne brodove. Uticaj ide daleko dalje od kašnjenja u brodarstvu, djelujući kao strukturni šok za globalnu ekonomiju. Farzin Zandi, istraživač političkih nauka na Univerzitetu u Kansasu, opisao je potencijalni poremećaj kao “kombinovani šok energetskog, trgovinskog i snabdijevačkog lanca” sa opsežnim posljedicama. “Svaki poremećaj u njemu dovodi do povećanja troškova pomorskog transporta, produženja navigacijskih ruta… i većih rizika osiguranja”, rekao je Zandi. Iranska zastava se vijori na vjetru dok brodovi ostaju usidreni 16. maja 2026. u Hormuškom moreuzu blizu ostrva Larak, Iran. Ako se i Hormuški moreuz i Bab al-Mandab suoče sa istovremenim poremećajima, ekonomske posljedice bi bile katastrofalne. [Getty] „Na energetskom nivou, takvi poremećaji, vršeći pritisak na kratkoročnu opskrbu naftom i LNG-om, dovode do povećanja globalnih cijena energije i formiranja ‘premije rizika’ na tržištima nafte; fenomen koji je prepoznat kao jedan od glavnih pokretača makroekonomske volatilnosti i globalne inflacije“, objasnio je Zandi. Upozorio je da se „posljedično, povećanje troškova energije i transporta prelijeva u globalne lance vrijednosti i, kroz poremećaj tokova poluproizvoda, utiče na industrijsku proizvodnju i globalnu trgovinu“. Regionalne implikacije su podjednako razorne. „Na regionalnom nivou, zemlje Roga Afrike i Jemen suočavaju se sa ozbiljnijim pritiscima, uključujući smanjen pristup esencijalnom uvozu, povećanu nesigurnost u snabdijevanju hranom i štetu na prihodima od tranzita“, primijetio je Zandi. „Ekonomije koje zavise od pomorskih ruta, poput Egipta, također su indirektno pogođene smanjenim pomorskim saobraćajem i povezanim uticajima na Sueski kanal.“ Za zemlje Perzijskog zaljeva, tjesnac sve više služi kao ključna alternativna ruta. “S obzirom na trenutnu krizu u Hormuškom tjesnacu, neke zemlje proizvođačice nafte u regiji sve više gledaju na Bab al-Mandab kao izlazni ventil za izvoz svoje nafte”, objasnio je Entessar. “Ovo se posebno odnosi na Saudijsku Arabiju, koja proširuje svoje oslanjanje na svoj naftovod i luke u Crvenom moru.” Međutim, zatvaranje ovog izlaznog ventila bilo bi katastrofalno. “Saudijska Arabija, koja je, nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca, postala ovisna o izvozu energije putem tjesnaca Bab al-Mandab, zapravo će biti stavljena pod ekonomsku opsadu”, dodao je Zandi. “Ova situacija, pored povećanja napetosti među zemljama Perzijskog zaljeva, suočit će i ekonomske uslove ovih zemalja i regije s dubljim izazovima.” ‘Nelinearna’ prijetnja i politika SAD-a Ako se i Hormuški moreuz i Bab al-Mandab suoče sa istovremenim poremećajima, ekonomske posljedice bi se umnožile. “Ako se ove dvije kritične tačke istovremeno poremete, ekonomski efekti nisu samo aditivni, već nelinearni”, objasnio je Zandi, upozoravajući na “oštro povećanje cijena nafte i LNG-a, skokove troškova osiguranja i transporta, poremećaje u globalnim lancima snabdijevanja i pojačan inflacijski pritisak u ekonomijama koje uvoze energiju”. Ova kriza dvostruke kritične tačke direktno ugrožava interese Washingtona. “Za Sjedinjene Države, takav složeni šok može generirati tri vrste pritiska: prvo, domaći inflacijski pritisak kroz više cijene energije i transporta, što direktno utiče na ekonomsku politiku vlade; drugo, povećan rizik od globalne recesije zbog poremećaja u trgovini i proizvodnji; i treće, pojačanu geopolitičku neizvjesnost na Bliskom istoku, direktno povezanu sa energetskom sigurnošću američkih saveznika (posebno Evrope i Istočne Azije)”, detaljno je objasnio Zandi. „Zajedno, ovi faktori mogu povećati cijenu nedjelovanja u proračunima Washingtona i ojačati poticaje za mjere odvraćanja, operacije pomorske pratnje ili upravljanje krizama“, dodao je. Međutim, trajno rješenje zahtijeva fundamentalnu promjenu strategije. Zandi je naglasio da stabilnost ostaje van domašaja, „osim ako Sjedinjene Države, kao što su ušle u rat bez ikakve jasne strategije, ciljanja ili opravdanja, ne izađu iz rata na isti način, ne okončaju ovaj sukob i ne oslobode sebe, svoje saveznike i druge zemlje od nastale situacije“.   (TBT, TNA) The post NAKON HORMUZA: Hoće li Bab al-Mandab biti sljedeća strateška poluga Irana? appeared first on The Bosnia Times.