Ministarstvo vanjskih poslova Tadžikistana negiralo je tvrdnje da je u pregovorima s Rusijom o pomoći u čuvanju granice s Afganistanom nakon napada u kojem je ubijeno pet kineskih državljana u tom području.
Tvrdnja o pojačanom ruskom vojnom prisustvu proizilazi iz izvještaja Reutersa od 2. decembra, u kojem se poziva na tvrdnje neimenovane tadžikistanske sigurnosne izvore. Oni su rekli da su u toku pregovori putem Organizacije sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (ODKB), regionalnog sigurnosnog bloka pod vodstvom Moskve, o raspoređivanju ruskih trupa za zajedničke patrole duž granice duge 1.344 kilometra između dvije zemlje.
Portparol tadžikistanskog Ministarstva vanjskih poslova Šohin Samadi rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) 3. decembra da su tvrdnje "izmišljene".
"Uskoro ćemo izdati službeni odgovor. Objavljivanjem ove vijesti, Reuters svojim čitateljima pruža neprovjerene informacije", rekao je Samadi.
ODKB do objavljivanja ove vijesti nije odgovorio na zahtjev RSE za komentar.
Reuters nije povukao svoje izvještavanje i nije direktno komentarisao demanti tadžikistanske vlade.
Sukobi duž nestabilne tadžikistansko-afganistanske granice nisu neuobičajeni, ali ovo udaljeno područje dospjelo je na naslovnice 27. novembra kada je u napadu iz Afganistana ubijeno pet kineskih radnika, a ranjeno pet drugih koji su radili za zajedničku kinesko-tadžikistansku kompaniju za rudarstvo zlata.
Napad, za koji su tadžikistanske vlasti saopštile da je u njemu korišteno vatreno oružje i dron opremljen eksplozivnom napravom za napad na objekat u kojem su smješteni rudarski radnici, stavio je tadžikistanskog predsjednika Emomalija Rahmona pod pritisak, jer je sigurnost kineskih državljana ugrožena u zemlji od oko 11 miliona stanovnika.
Peking je savjetovao svojim građanima, od kojih mnogi rade u rudarstvu i drugim poslovnim aktivnostima širom zemlje, da odmah napuste pogranično područje 1. decembra.
Od 2010. godine, Kina se pojavila kao najveći trgovinski partner Tadžikistana, strani investitor i kreditor, a Peking posjeduje više od polovine vanjskog duga Dušanbea. Kina je zauzela vodeću poziciju u ekonomiji zemlje, gradeći nove puteve i ulažući u sektore kao što su telekomunikacije, poljoprivreda i rudarstvo.
Dušanbe i Kabul se međusobno optužuju za pružanje utočišta naoružanim grupama otkako su talibani preuzeli vlast u Afganistanu 2021. godine. Tadžikistan je bio jedina susjedna zemlja koja se javno protivila povratku talibana na vlast, nazivajući militantnu grupu prijetnjom regionalnoj stabilnosti.
Talibanska vlada je prošle sedmice okrivila neimenovanu grupu za koju je rekla da pokušava stvoriti nestabilnost i izjavila da će sarađivati s tadžikistanskim vlastima oko incidenta.
Nakon napada na kineske radnike, zvaničnici ministarstava vanjskih poslova obje zemlje razgovarali su telefonom.
Rahmon je također 1. decembra sazvao šefove sigurnosnih agencija zemlje kako bi razgovarali o situaciji duž planinske granice Tadžikistana s Afganistanom. Reuters je u svom izvještaju naveo da su tada vođeni razgovori o raspoređivanju ruskih trupa za zajedničke patrole s tadžikistanskim gardama pod okriljem ODKB-a, ali da konačna odluka tek treba biti donesena.
Moskva već održava vojno prisustvo u zemlji izvan glavnog grada Dušanbea. Ruske trupe su ranije čuvale tadžikistansku granicu s Afganistanom, iako Dušanbe samostalno patrolira tim područjem od 2005. godine.
Tadžikistan je također dozvolio Pekingu da zajednički upravlja nekim graničnim ispostavama u blizini 477 kilometara duge granice te centralnoazijske zemlje s Kinom.