Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump, koji je u avgustu iznenadio mnoge telefonskim razgovorom sa bjeloruskim liderom Aleksandrom Lukašenkom, rekao je da vjeruje da će ova istočnoevropska nacija osloboditi mnoge od stotina političkih zatvorenika koje drži.
"Vjerujem da će osloboditi mnogo od tih 1.400", rekao je Trump novinarima 5. septembra, dodajući da bi se to moglo dogoditi "u prilično bliskoj budućnosti".
Nije iznosio detalje.
Američki predsjednik je 15. avgusta rekao da je telefonirao autoritarnom Lukašenku samo nekoliko sati prije njegovog samita na Aljasci sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, koji ima bliske veze sa Lukašenkom.
Trump je u to vrijeme na društvenim mrežama, opisujući Lukašenka kao "veoma poštovanog predsednika", napisao da se razgovor fokusirao na oslobađanje političkih zatvorenika.
Za Lukašenka, koga je Zapad dugo kritikovao i izolovao kao diktatora i vjernog Putinovog saveznika, Trumpov poziv je predstavljao diplomatski proboj.
Prema riječima Valera Kavaleuskog, šefa stručnog tima u egzilu pod nazivom Agencija za evroatlantske poslove, Trumpov naglasak na političkim zatvorenicima bio je duboko simboličan.
"Trump je stavio humanitarno pitanje, oslobađanje političkih zatvorenika, na sam vrh svoje poruke", rekao je Kavaleuski za Radio Slobodna Evropa.
"Ovo ističe da su humanitarni pregovori pogodni i za Minsk i za Vašington. Oni izbjegavaju teška pitanja poput geopolitike ili rata u Ukrajini, dok djeluju plemenito i dostojanstveno jer se tiču života ljudi".
Marina Kasinerava iz organizacije Disidentbi, koja podržava političke zatvorenike, rekla je da tačan broj političkih zatvorenika u Bjelorusiji nije poznat.
"Sistem je učinio sve da sakrije zločine protiv ljudskih prava, uključujući i zatvaranje rasporeda suđenja", rekla je ona.
Bjeloruski centar za ljudska prava Vjasna saopštio je da je do 6. septembra dokumentovao 1.197 osoba u Bjelorusiji koje se smatraju političkim zatvorenicima.
"Većina ovih ljudi bila je meta politički motivisanog krivičnog gonjenja u vezi sa događajima koji su se odigrali tokom i nakon predsjedničkih izbora u avgustu 2020. godine", saopštila je grupa.
Zemlju su potresli masovni protesti zbog spornih predsjedničkih izbora na kojima je dugogodišnji autoritarni vladar Lukašenko došao na vlast u šestom uzastopnom mandatu. Opozicija i zapadne vlade tvrde da je glasanje bilo namješteno.
To je dovelo do brutalne represije bjeloruskih vlasti i masovnih hapšenja ljudi povezanih sa uličnim protestima.
U proteklih pet godina, 8.532 osobe suočile su se sa politički motivisanim krivičnim prijavama, a 7.299 je osuđeno, navodi Vjasna.
Borci za ljudska prava kažu da bi oslobađanje stotina političkih zatvorenika bilo veoma dobrodošlo. Ali ističu da će, ukoliko represija ne prestane, takav potez biti više taktički manevar nego sistemska promjena.
Izvor: Reuters