Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je da bi raspoređivanje stranih trupa u Ukrajini predstavljalo "legitimne mete", šaljući jasnu poruku zapadnim saveznicima Kijeva koji pokušavaju postići dogovor o tzv. snagama za osiguranje mira.
Putin je to izjavio u petak na ekonomskom forumu u Vladivostoku, nekoliko sati nakon što su se lideri oko 30 evropskih zemalja – zajedno s Kanadom, Japanom i Australijom – sastali radi rasprave o mogućem slanju mirovnih trupa u Ukrajinu.
"Ako se tamo pojave bilo kakve trupe, posebno sada dok borbe traju, smatrat ćemo ih legitimnim metama", rekao je Putin.
Lideri tzv. Koalicije voljnih sastali su se s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Parizu u četvrtak kako bi razgovarali o sigurnosnim garancijama nakon rata, koje bi stupile na snagu kada se postigne mirovni sporazum s Rusijom.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, domaćin pariskog sastanka, izjavio je da je 26 zemalja spremno poslati trupe kao dio "snaga osiguranja u Ukrajini ili za prisustvo na kopnu, moru ili u zraku“.
"U narednim danima finalizirat ćemo američku podršku ovim sigurnosnim garancijama. Sjedinjene Države su bile uključene u sve faze procesa", rekao je Macron.
SAD još nije jasno definisao svoju ulogu nakon rata, iako većina učesnika smatra da je američko učešće ključno za uspjeh ovih napora.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte izjavio je da Rusija ne može imati pravo veta na prisustvo stranih mirovnih snaga.
"Zašto bi nas zanimalo šta Rusija misli o trupama u Ukrajini? To je suverena zemlja. Rusija s tim nema ništa", istakao je Rutte.
Međutim, bivši američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Michael Carpenter upozorio je da bi evropski lideri mogli biti previše naivni u vezi s ruskim stavom.
Naveo je da nijedna zemlja ne želi rasporediti trupe u Ukrajinu bez prekida vatre, koji zahtijeva saglasnost Rusije – što u suštini daje Moskvi moć odlučivanja.
Trampove frustracijeAmerički predsjednik Donald Trump izrazio je frustraciju zbog nastavka sukoba, uprkos visokorangiranim pregovorima i nedavnom sastanku sa Putinom.
Kritikovao je evropske zemlje što i dalje kupuju rusku naftu i gas, direktno ili preko trećih zemalja poput Indije.
Prema podacima Centra za istraživanje energije i čistog zraka iz Helsinkija, EU je ove godine uvezla ruska fosilna goriva u vrijednosti od 21,9 milijardi eura.
Tokom poziva s evropskim liderima nakon pariskog sastanka, Trump ih je dodatno pritiskao oko prestanka kupovine ruske energije.
Na pitanje da li planira uskoro razgovarati s Putinom, Trump je odgovorio: "Da, hoću", ali nije dao više detalja.
Evropska komisija predložila je zakon kojim bi se do 1. januara 2028. u potpunosti obustavio uvoz ruske nafte i gasa u EU.
Ipak, Mađarska i Slovačka i dalje uvoze rusku energiju.
Potraga za sigurnosnim garancijamaTrump je također kritikovao Zelenskog jer odbija razmatrati ustupanje teritorija Rusiji kao dio mirovnog sporazuma, dok ukrajinski predsjednik ističe da bi to bilo protivno ukrajinskom ustavu.
Na zajedničkoj konferenciji za medije s Macronom, Zelenski je naglasio važnost američkog učešća u sigurnosnim garancijama.
"Važno je da je SAD s nama. Danas smo razgovarali s predsjednikom Trumpom. Zahvaljujemo mu na uključenosti", rekao je Zelenski.
Macron je dodao: "Ako Rusija i dalje bude odbijala konkretne mirovne pregovore... uvest ćemo dodatne sankcije u saradnji sa Sjedinjenim Državama".
Putin i dalje odbija susret sa Zelenskim, nazivajući ga nelegitimnim liderom zbog produženja mandata pod vanrednim stanjem koje je uvedeno nakon ruske invazije 2022. godine.
Iako je Putin ove sedmice ponovio poziv Zelenskom da dođe u Moskvu, Zelenski je taj poziv odbacio kao neiskren.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da ne postoje planovi za razgovore između Putina i Trumpa te da su trenutni pregovori s Rusijom već "na dovoljno visokom nivou".
U međuvremenu, u petak je u napadu ruskih dronova poginule su najmanje tri osobe i ranjene još tri u Harkivskoj oblasti.