Vašington — Neki od najviše rangiranih republikanskih i demokratskih lidera u Kongresu uputili su zajedničko pismo američkom državnom sekretaru Marku Rubiju, povodom dešavanja u Bosni i Hercegovini (BiH).
Senator Ričard Durbin, jedan od potpisnika pisma, naveo je za Glas Amerike da mu je bilo drago što je, prilikom posjete BiH sa bivšim senatorom Benom Kardinom, vidio napredak postignut nakon rata.
"Ali dok je Dejtonski sporazum donio kraj tom užasnom konfliktu, tu su još uvijek zabrinjavajući remetioci poput Milorada Dodika. Njegova agenda za poništavanje teško uspostavljenog mira ne smije prevladati", naveo je Durbin.
"Stabilnost na Balkanu ostaje važan američki i evropski interes i u potpunosti podržavam mjere za sprečavanje bilo kakvog nazadovanja", zaključio je američki senator, koji u Kongresu predstavlja državu Ilinois.
Durbin i ostali potpisnici su u pismu Rubiju izrazili zabrinutost zbog, kako su naveli, “nedavnih postupaka lidera entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika, koji se godina bavi secesionističkim djelovanjem, izazivajući državne institucije u BiH, potkopavajući Dejtonski sporazum i ugrožavajući teritorijalni integritet i etno-socijalnu koheziju u zemlji”.
Oni su naveli da su Sjedinjene Države kao odgovor na ovo djelovanje, uključujući i za vrijeme prve Trumpove administracije, uvele sankcije Dodiku, kao i pojedincima i entitetima koji su mu pomagali u njegovim secesionističkim djelima.
Dodali su da je Ustavni sud BiH osudio Dodika na godinu dana zatvora i zabranio mu bavljenje politikom na šest godina, kao posljedicu njegove odluke da sprovodi neustavne zakone koji odbacuju nadležnost Ustavnog suda i Visokog predstavnika.
U pismu ističu i da je Dodik poslije toga obećao da će ignorisati presudu i nastaviti sa svojim separatističkim planom, što ga je navelo da preduzme korake ka potencijalnoj secesiji Republike Srpske od BiH.
Sekrataru Rubiju objasnili su da su Dodik i njegovi saveznici nedavno eskalirali secesionističku krizu koju su sami stvorili.
“Narodna skupština Republike Srpske usvojila je, a Dodik implementirao, dva nova neustavna zakona kojima je cilj zabraniti funkcionisanje bezbjednosnih i pravosudnih institucija na državnom nivou u Republici Srpskoj. Entitetskim institucijama Republike Srpske naređeno je da silom zaustave i spriječe zakonito djelovanje i rad državnih institucija BiH u granicama Republike Srpske. Zaposlenim u državnim institucijama koji žive i rade u Republici Srpskoj, osim prijetnji silom, zaprećeno je i hapšenjem, sankcijama i kaznenim postupkom ukoliko nastave izvršavati obaveze", navodi se u dvostranačkom pismu upućenom američkom državnom sekretaru.
"Ovo je direktan napad na ustavni poredak BiH i Dejtonski mirovni sporazum. Apeliramo na administraciju da iskoristi sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, uključujući diplomatiju i sankcije, kako bi spriječila pogoršanje situacije u BiH”, dodaje se.
U pismu su apelovali na administraciju Donalda Trampa da:
Proširi ciljane sankcije protiv Dodika i njegovih pomagača, uključujući dodatna finansijska ograničenja i zabrane putovanja za one koji potkopavaju suverenitet i demokratske procese BiHPoveća diplomatski angažman sa BiH, uključujući imenovanje specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan u cilju koordinacije politikeBlisko koordinira sa evropskim saveznicima i partnerima kako bi predstavili jedinstvenu međunarodnu poziciju protiv secesionističkih prijetnji, koje uključuju preispitivanje spremnosti misije EUFOR-a, Operacije Althea, da odgovori na sve potencijalne sigurnosne prijetnjeNastavi sa snažnim izjavama zvaničnika Sjedinjenih Država u BiH tako što će ponovo javno i nedvosmisleno potvrditi na najvišim nivoima da su Sjedinjene Države opredijeljene za suverenitet, teritorijalni integritet i multietničku karakter BiH.
“Sigurnost, stabilnost i ekonomski prosperitet BiH i dalje su od vitalnog značaja za interese Sjedinjenih Država na Zapadnom Balkanu. Snažno vodstvo Sjedinjenih Država, koje radi u dogovoru sa našim saveznicima i partnerima, od suštinskog je značaja za suprotstavljanje destabilizirajućem planu gospodina Dodika. Spremni smo podržati napore Administracije u ovom pogledu i radujemo se nastavku saradnje na unapređenju mira, stabilnosti i demokratskog razvoja u BiH”, stoji u zaključku pisma.
Pismo su uz Durbina potpisali: Čarls Grasli, najviše rangirani član Republikanske stranke u Senatu, Džejms Riš, predsjedavajući Komiteta za vanjske poslove Senata, te senatori Džin Šahin, Tom Tilis, Kris Van Holen, Piter Velč, kao i članovi Predstavničkog doma, Majk Kvigli i En Vagner.
U srijedu je na mreži Eks još jedan član Predstavničkog doma, republikanac Džo Vilson, napisao da "korumpirani Milorad Dodik, kojeg su SAD sankcionisale, te ratni zločinac (Vladimir) Putin prijete da će srušiti Dejtonski mirovni sporazum i destabilizovati BiH".
Vilson je dodao da je državni sekretar Rubio u pravu i da "se tome moramo suprotstaviti i spriječiti da se istorija ponovi."
Rubio je 8. marta na mreži Eks napisao da postupci Dodika podrivaju institucije BiH i ugrožavaju njenu bezbjednost i stabilnost.
Dodik je, nakon prvostepene presude Suda BiH, potpisao ukaz o proglašenju zakona kojim se Sudu BiH, Tužilaštvu BiH, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) zabranjuje djelovanje u RS. Ustavni sud BiH je privremeno van snage stavio taj i druge slične zakone koje je usvojila Narodna skupština RS, dok Tužilaštvo BiH vodi istragu zbog napada na ustavni poredak.
Tužilaštvo BiH je izdalo nalog za privođenje Dodika, premijera RS Radovana Viškovića i predsjednika Narodne skupštine, Nenada Stevandića, jer se nisu odazvali pozive za saslušanje.
UN pozivaju na uzdržanost
Zabrinutost zbog trenutne situacije u BiH u četvrtak su izrazile i Ujedinjene nacije, koje su pozvale "sve političke lidera da u potpunosti podrže i omoguće rad državnih institucija da bi se konsolidovao mir i osigurala stabilnost širom Bosne i Hercegovine".
"Pozivamo sve relevantne aktere da pokažu uzdržanost, uzdrže se od izjava i poteza koji izazivaju podjele i umjesto toga se obavežu na konstruktivan dijalog i saradnju", rekao je portparol UN-a Stefan Dižarik u odgovoru na pitanja novinara na redovnom brifingu.