"Politički voluntarizam."
Tim rečima istoričarka Branka Prpa za RSE komentariše odluku Vlade Srbije da kalendaru državnih obeležavanja od naredne godine pridoda nekoliko istorijskih događaja, kao " datuma od nacionalnog značaja".
Među njima su događaji iz ratova devesetih - bitka na planini Paštrik na jugu Kosova, te proterivanje srpskih civila iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji "Bljesak". Između ostalog, obeležavaće se i Dan nesvrstanih i akcija "Halijard" ili "Vazdušni most" iz Drugog svetskog rata.
Odluka je doneta na predlog Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
"Prilikom izbora događaja Odbor Vlade za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije pre svega se rukovodio kriterijumima istorijskog značaja za nacionalni identitet, stradanjima srpskog naroda, kao i značajem konkretnog događaja za formiranje savremene istorijske svesti i kulture sećanja", kazali su iz Ministarstva u odgovoru za RSE.
Istoričarka Branka Prpa ukazuje na to da je "selektovanje istorije, zapravo falsifikovanje istorije".
"Ne možete vi istoriju posmatrati selektivno tako što ćete iz korpusa istorijskih događaja izvući jedan i reći to je relevantno, ovo drugo nije", dodala je Prpa.
Ističe da je istorija kao nauka "jedina relevantna" za ocenu nekih događaja iz prošlosti i "njihove težine u odnosu na celokupnu istorijsku sliku".
"Za to služe naučni kriterijumi. Partijska i ideološka grupacija koja je trenutno na vlasti misli da ona može da bira datume koji su za nju relevantni u istoriji ove države i naroda, što mislim da nije njihov posao", rekla je ona za Radio Slobodna Evropa.
Kako su događaji odabrani?Kako su za RSE rekli iz Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, na čiji predlog je proširen spisak događaja koje će država svečano obeležavati, odabiru su prethodili "predlozi i mišljenja relevantnih institucija".
"Pre svega Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja kao resornog ministarstva nadležnog za negovanje tradicija oslobodilačkih ratova Srbije, kao i organizacija iz oblasti boračko invalidske zaštite, potomaka stradalih i udruženja koja se bave negovanjem tradicija oslobodilačkih ratova Srbije", naveli su.
Dodaju da "javna rasprava u ovom slučaju nije bila sprovedena, jer ne predstavlja obaveznu proceduru".
Napomenuli su da su, ipak, u "procesu pripreme razmatrani brojni predlozi i inicijative iz stručne i društvene javnosti", ne navodeći konkretne institucije ili pojedince.
"Cilj uvođenja ovih datuma u zvanični kalendar državnih obeležavanja jeste kultura sećanja, podizanje svesti o istorijskim događajima od značaja za srpski narod i odavanje pošte žrtvama i učesnicima u borbama za očuvanje teritorijalnog integriteta i nacionalnog dostojanstva", poručili su na kraju.
Bitka na PaštrikuMinistarstvo je, pored ostalog, izabralo da će se uz najviše državne i vojne počasti obeležiti bitka na planini Paštrik u blizini Prizrena, na tadašnjoj jugoslovensko-albanskoj granici u vreme NATO bombardovanja 1999.
Tu su se sukobili pripadnici Vojske Jugoslavije i Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Ovi sukobi se na Kosovu tretiraju kao jedna od borbi za oslobođenje Kosova, a u Srbiji kao odbramena bitka tadašnjih jugoslovenskih snaga.
Kako se procenjuje, na obe strane stradalo je na desetine boraca.
Istoričarka Branka Prpa kaže da je svaki narativ koji podrazumeva veličanje žrtava "antiistorijski".
"Jer istorija mora biti znanje o prošlosti, a ne mitologizacija žrtava i krvi. To ne sme da se radi", ukazuje.
Istovremeno, u Srbiji se negiraju zločini koje je vojska i policija na Kosovu počinila nad albanskim civilnim stanovništvom.
Akcija 'Bljesak'Drugi datum iz novije istorije kojem su vlasti u Srbiji dale karakteristiku "od nacionalnog značaja" jeste akcija "Bljesak".
Reč je o akciji kojom su hrvatske vojne i policijske snage 1. i 2. maja 1995. godine vratile u hrvatski ustavnopravni poredak Zapadnu Slavoniju, koju su do tada pod kontrolom držale snage samoproglašene Republike Srpske Krajine.
Prema podacima iz Srbije, tom prilikom je ubijeno 283 Srba, od kojih 55 žena i 11 dece, te proterano oko 15.000.
Sa druge strane, prema izveštaju Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava, u akciji "Bljesak" ubijena su 83 srpska civila. Od tog broja, njih 30 ubijeno je u napadima na izbegličke kolone, a 53 osobe su ubijene u svojim kućama.
U akciji su poginula 42 pripadnika hrvatske vojske i policije, a 162 su ranjena.
Hrvatske nevladine organizacije koje se bave ratnim zločinima upozorile su u više navrata da još nisu rasvetljeni i procesuirani svi zločini tokom "Bljeska", te ukazale na važnost pronalaska nestalih.
Ovu akciju u Srbiji zovu "zločinačkom", dok je u Hrvatskoj veličaju i svečano obeležavaju uz prisustvo najviših zvaničnika.
Istoričarka Branka Prpa ukazuje na problem različite interpetacije istorijskih događaja.
"Naročito je problematično baviti se decentnom prošlošću s kojom smo mi suvremenici. Jer to je prošlost o kojoj imamo subjektivno mišljenje. Suviše smo svi involvirani u to", ističe.
Smatra da su to su "ozbiljna pitanja od kojih ne treba praviti dnevno-političke poene".
Kaže da "svi imaju pravo na obeležavanje i na sećanje na neke događaje", ali to ne treba da određuje država.
"Mi smo još uvek posttraumatično društvo izašlo iz ratova i nije vreme za tu vrstu elaboracije. Te stvari treba ostaviti istoričarima, koji mogu međusobnim dijalozima i istraživanjima da te stvari rešavaju, država i vlast ne treba u to da se petljaju", dodala je.
Operacija "Halijard"Operacija "Vazdušni most", poznata i kao operacija "Halijard" je bila akcija spasavanja savezničkih snaga u Drugom svetskom ratu Kancelarije za strateške usluge (OSS) obaveštajne službe Sjedinjenih Američkih Država (SAD), osnovane tokom Drugog svetskog rata.
Cilj misije bio je da se spasi više od 500 vazduhoplovaca iz oborenih savezničkih aviona koji su u leto 1944. godine bili raštrkani po planinama Srbije.
U spašavanju savezničkih vazduhoplovaca su učestvovali četnici Draže Mihailovića, koji su tokom rata počinili neke od najtežih ratnih zločina.
Obeležavanjima godišnjice misije "Halijard" u Srbiji u više navrata su prisustvovali američki diplomatski predstavnici, zajedno sa zvaničnicima iz Srbije.
Taj datum od naredne godine biće i u kalendaru državnih obeležavanja.
"Istorija se ne falsifikuje davanjem pogrešnih datuma, na primer, nego time što izaberete jedan događaj bez konteksta, bez onoga što mu je prethodilo i što se dogodilo posle i onda tako menjate istorije jer se fokusirate na jedan detalj", komentariše takvu odluku istoričarka Branka Prpa.
Ukazuje da niko iz vlasti "ne govori o zločinima koje su počinili (četnici Draže Mihailovića), a koji su dokumentovani".
"Morbidan je pokušaj da se oni rehabilituju, da se proglase antifašistima pored svih žrtava i zločina koje su napravili. Oni nemaju nijednu bitku ozbiljnu protiv Nemaca. Nisu se borili protiv okupatora, nego protiv partizana, antifašističkog pokreta, svog vlastitog naroda koji je bio drugačijeg političkog opredeljenja", dodaje.
Dragoljuba Mihailovića, komandanta Jugoslovenske vojske u otadžbini, posleratne vlasti 1946. streljale su zbog ratnih zločina i saradnje sa nacističkim okupatorom.
Viši sud u Beogradu je 2015. godine poništio tu presudu, sa obrazloženjem da je suđenje Mihailoviću bio političko-ideološki proces komunističkog režima. Sud je, međutim, napomenuo da se nije bavio utvrđivanjem činjenica da li je Mihailović bio ratni zločinac, već isključivo sudskom procedurom.
U Srbiji će se obeležavati i Dan nesvrstanihOdluka Vlade Srbije je i da se 1. septembar ubuduće obeležava kao Dan nesvrstanih.
Pokret nesvrstanih je najveća grupacija država posle Ujedinjenih nacija, a osnovan je polovinom 20. veka u jeku Hladnog rata, kao protivteža suprotstavljenim blokovima pod vođstvom tadašnjeg Sovjetskog saveza (SSSR) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
"U cilju sećanja na istorijsku ulogu Beograda u osnivanju tog pokreta i potvrde strateškog opredeljenja Srbije da ostane dosledna politici mira, saradnje i ravnopravnosti među narodima", saopšteno je 17. jula.
Komenatrišući tu izjavu, Branka Prpa smatra da je na vlastima u Srbiji da naprave spomen obeležje i da objasne značaj i ulogu Beograda i tadašnje SFR Jugoslavije u osnivanju Pokreta nesvrstanih i na taj način doprinesu kulturi sećanja.
"Međutim, ne možete sada jednu istorijsku formulu primenjivati u savremenosti koja ni po čemu ne liči na ono vreme. Ne možete u istoriji tražiti modele za drugo vreme ili za budućnost", dodaje.
"Mislim da svima nedostaje jedna bolja vizija budućnosti za koju se više ne treba okretati u prošlost", kazala je.
Smatra i da se u tome naslućuju i nastojanja povlačenja paralele između predsednika SFRJ Josipa Broza Tita i aktuelnog predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
"To je takođe već viđeno. To je radio i Slobodan Milošević. Savetujem mu (Aleksandru Vučiću) da to ne radi", zaključuje.
Josip Broz Tito bio je komandant jugoslovenske partizanske vojske u Drugom svetskom ratu, predsednik Saveza komunista Jugoslavije i doživotni maršal i predsednik nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ).
Josip Broz preminuo je 4. maja 1980, a zemlja čiji neprikosnoveni lider je bio raspala se u ratu početkom devedesetih.
Važio je za revolucionara koji je 1948. godine odbio ideju vođe Sovjetskog Saveza Josifa Visarionoviča Staljina da Jugoslavija bude pod kontrolom Moskve.
Od tada je Jugoslavija bila neutralna zemlja koja je svoju poziciju ozvaničila 1. septembra 1961. u Beogradu osnivanjem Pokreta nesvrstanih, organizacije sa 120 država koje nisu želele da se opredele za Istok ili Zapad tokom Hladnog rata.