[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
LOKA SE ALII NA TU’UA’IA I LE ALU I TOTONU O SE FALE E AUNOA MA SE FA’ATAGANA
O le aoauli o le aso 5 o Fepuari, na vala’au atu ai se fafine i le Ofisa a Leoleo i Tafuna e talosagaina le fesoasoani a leoleo, i le ave’esea o lona ‘nephew’, o Stanley Napoleone, mai totonu o sona fale.
Na ta’ua e le fafine na valaau atu i leoleo, e na te le’i tu’uina se faatagana ia Napoleone, e alu ai i totonu o lona fale.
Sa faapea ona agai atu sui malu o le malo i le fale na a’afia ma feiloai ai ma le fafine na valaau i le ofisa a leoleo. Na ia ta’ita’iina atu ai leoleo i se tasi o ona fale tu’ufua, lea e i tua o le fale o lo’o nofo ai le fafine na a’afia.
E taunu’u atu leoleo i le fale tu’ufua, o lo’o saofa’i mai i totonu ia Napoleone ma sa faatonuina o ia e leoleo e sau i fafo ma le fale. Ma na faapea ona aveina ai loa o ia e leoleo i le latou ofisa i Tafuna, mo le fa’aauauina o a latou su’esu’ega.
E tusa ai ma le faamatalaga a le fafine na a’afia, a’o faamama lana lotoa, sa ia lagonaina se pa’o mai i se tasi o ana fale tu’ufua. Ina ua alu atu e siaki le fale, sa ia va’aia ai le na molia, o tu mai i totonu o le fale. Sa fiu le fafine na a’afia e tuli ‘ese le na molia, ae peitai, sa musu le alii. O lea na ia vala’au ai loa i le ofisa a leoleo mo se fesoasoani.
Ina ua taunuu leoleo ma le na molia i le ofisa a leoleo, sa faapea ona fa’atalanoaina o ia ma sa ia ta’ua e faapea, o lo’o ia iloa e le o sona fale lea na nofo ai, ae na ia tau sailia se fale e nofo ai.
Sa fesiligia o ia pe na faapefea ona o’o i totonu o le fale, sa ia ta’ua lona kikiina o se faitoto’a, e mafai ai ona ulufale i totonu o le fale.
Na faapea ona molia Napoleone i le faitauga e tasi o le solivale o fanua ma maota e aunoa ma se fa’atagana, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, i le o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
E $500 se vaegatupe na fa’atulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, e faatalitali ai lona faamasinoga.
MOLIA SE TAMALOA I LONA FA’AO’OLIMA I LONA TAUMAFAI E TITINA LONA TO’ALUA
O le afiafi o le aso 28 o Fepuari, 2025, na valaau atu ai se tina i le Ofisa a Leoleo i Fagatogo, e ripotia ai lona to’alua, i lona taumafai e fa’ao’olima ia te ia, e aofia ai ma lona taumafai e titina o ia.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, ina ua taunu’u leoleo, sa va’aia se tina o tagi i tua o se pikiapu lanu samasama ma o lo’o tu ai ma se alii. Sa fa’ailoa e le tina i leoleo, o ia lea na valaau atu i le ofisa a leoleo ma ia ta’uina atu foi le igoa o lona to’alua, le susuga ia Paulo Sanele, i leoleo.
Sa va’aia e leoleo ia le mumu o le ua a le tina na a’afia, o le fula o le itu tauagavale o ona foliga faapea ma ma’osia i lona lima taumatau. Ae peitai, sa tete’e le tina na a’afia i se fesoasoani mai i le vaega ale EMS.
Na fa’amatalaina e le tina na a’afia i leoleo, le fa’ate’ia o ia, a’o fai sana malologa, ina ua alu atu lona to’alua i le otegia o ia, i le le faia o feau. Ma sa ta’ua e le tina, ia lona le lagonaina o le vala’au atu a seisi ia te ia, ona o la sa moe. Ae na ita ai lona to’alua ma tu’a fa’alima o ia i le itu tauagavale o ona foliga ma sa fa’aaogaina e le tina na a’afia, ia se aluga e tali ai tu’i a le tamaloa.
Sa ta’ua e le tina na a’afia le taumafai o lona to’alua e titina lona ua, ae o lana ‘e’e mulimuli na lagona mai e lona tuaoi (o le Aunty a lona to’alua) ma tamo’e atu ai, i le fesoasoani ia te ia, ma vala’au ai loa leoleo.
Ina ua mae’a ona fa’atalanoaina e leoleo ia le tina na a’afia, sa faapea ona o latou liliu i le ‘Aunty’ a le na molia mo le fa’atalanoaina, ae na musu le ‘Aunty’ e fai sana faamatalaga se’ia vagana ai lona faapea mai, e le o se taimi muamua lea ua tupu ai se tulaga faapea.
Ina o aveina atu e leoleo ia le na molia, i le ofisa a leoleo, sa fa’alogoina e leoleo ia le malosi o le manogi fa’asua’ava o le na molia ma na ia fa’ailoa atu i leoleo o ia o lo’o fa’asuaava ma na ita i lona to’alua (tina na a’afia) ona e le ano atu lava ia te ia, ma e foliga mai, o lo’o iai se mea o lo’o nana e le tina na a’afia.
O moliaga a Sanele na aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga ma le Fa’ao’olima i lona tulaga e tolu.
O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo aso e sefululima, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
Ae o le moliaga o le faao’olima, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le tausaga atoa, po o se sala tupe e $1,000; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 se vaegatupe ua mae’a ona fa’atulagaina e tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, e faatalitali ai lona faamasinoga.
SOLA SE TEINEITITI MAI LONA AIGA I SAMOA ONA O LE SAUAINA O IA E LONA TAMA
Ua molia nei le tua’a o se teneititi e valu tausaga, na sola mai lona aiga, i Vaiusu, i Samoa, i le vaiaso ua mavae, I le fa’ao’olima, ina ua musu le teineitti e toe fo’i i lona aiga.
Na ripotia mai le tu’ua e le teineititi o lona aiga i le aso Gafua o le vaiaso ua mavae, ae na maua o lo’o lafi i se aiga. Ma ina ua aveina atu o ia i le ofisa a leoleo, sa musu le teineititi e toe fo’i lona aiga, ona sa ia ta’ua le sauaina o ia e lona tama.
Sa fa’amoania e le Komesina o Leoleo, le susuga ia Auapaau Logoitino Filipo, i le Samoa Observer, le fa’atulagaina o le iloiloga a le tua’a a le teineititi, i luma o le Faamasinoga Maualuga, ia Me 13.
Sa ta’ua e Auapaau, o le taimi mulimuli na sola ai le teineititi mai lona aiga, o le faatolu lea na sauaina o ia e lona tama. Ma ua tu’uina atu nei le teineititi i lalo o le va’ava’aiga a le Faalapotopotoga o le Samoa Victims Support Group.
Na fa’asalalauina i luga o upega tafa’ilagi ia se ata o lenei ‘alu’alutoto, a’o pipi’i mau i le vae o le tina sa nofo ai, ma tagi i le le toe fo’i i lona aiga. Sa faamatalaina e le teineititi le sasa o ia e lona tama aemaise lava pe a fa’asuaava.
Ua fa’ailoa mai e le aiga na sulufa’i iai le teineititi, o lo’o iai so latou manaoga ina ia vaetamaina lenei teineititi.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le UNICEF, e 41 pasene o fanau a’oga o lo’o ripotia mai le sauaina e faiaoga i totonu o aoga. E 77 pasene o matua o lo’o ripotia le sauaina o a latou fanau, o se auala e a’oa’o ai.
Sa fa’amamafaina e le Faamasino Sili i Samoa, le afioga Vui Clarence Nelson le taua o le fanau aua le lumanai o Samoa ma o le sasa i le aganu’u fa’a Samoa lea e a’oa’o ai fanau, o se sauaga.
Na ta’ua e Vui le tele o mataupu e o’o atu i luma o faamasinoga i aso ta’itasi ma e faanoanoa ai lona loto i le si’itia o fuainumera o mataupu e a’afia ai sauaga i fanau.
Section: Le Lali
View the discussion thread.