[ata: foa'i]
By LALI STAFFPASEFIKA
FITI – FA’ATO’AGA
Na ta’ua e le Minisita o Fa’atoaga i Fiti, ia Vatimi Rayalu le fa’aaogaina e ‘tagata ogatotonu’ o nai faifa’atoaga a le atunu’u, e saili ai a latou polofiti tetele ma ua tatau ona taofi lea tulaga.
O le fa’asoa atu a Rayalu i le vaega fa’asalalau a le fijivillage.com, e faapea, o lo’o fa’amalosia ia faifa’atoaga e talia ni tau pito maualalo mo a latou oloa, ona e leai seisi a latou filifiliga.
Na ta’ua e Rayalu le galulue fita o faifa’atoaga Fiti i le totoina ma le tausiga o a latou oloa, i so’o se ituaiga tau ma pe mama’i foi, ma o latou tau saili pe nonoina ni tupe, mo suau’u, fetalaisa ma mea’ai.
Ae o a latou oloa, pe a faatauina i fafo, e fa’atoluina lona tau, ae laititi lava se seleni e maua e faifa’ato’aga.
Ua faapea ona u’una’ia e Rayalu ia tagata ina ia fai ma se alofa ma totogi sa’o ia faifa’atoaga.
SAMOA – MALIU
Ripotia mai se fa’alavelave i Samoa, i le faaiuga o le vaiaso, na maliu ai se tamaloa e 28 tausaga, ina ua tanumia i se masini sa ia fa’afoeina.
O le ua maliu, e faigaluega mo le kamupani faufale a le Bluebird ma e talitonu, e malaga mai i le afioaga o Matautu, Falealili.
E tusa ai ma ripoti o lenei fa’alavelave, e to’alua ni alii sa i luga o le masini, ae ina ua amata ona fuli le masini, na mafai ona oso ese le toatasi, ae tanumia ai le na faafoeina le masini.
PALAU – TUSI FOLAU
Ua ta’ua e le Minisita o le Setete ia Gustav Aitaro, le amataina ona faia suiga fou i tusi folau pepa a le malo, i ni tusi folau ua ta’ua o ‘e-passports’.
Sa ta’ua i se ripoti a le Island Times, o lenei poloketi o lo’o faapea ona lagolagoina e le malo o Iapani, e ala i se foa’i e $4.7 miliona – tupe Amerika.
Na fa’aalia e Aitaro le to’ai amataina o lenei galuega, mo le atina’eina o tulafono ma aiaiga, ae latou te le’i o’o atu i le okaina o masini e gaosia nei tusi folau fou.
O le tausaga fou ua faamoemoe e amata maua ai tusi folau fou.
PAPUA NIU KINI – AURO
O lo’o feagai nei leoleo Papua Niu Kini ma le su’esu’ega o se taumafaiga e ave fa’anana ia ni poloka auro, mai i Port Moresby, mo le malae vaalele faavaomalo i Jackson.
Na ripotia mai e le ‘Post-Courier’ e faapea, o nei poloka auro, e pe a ma le 1 kilokalama le mamafa ma e ono maua ai se vaegatupe e $420,000 tupe Amerika, pe a faatauina atu.
Ua masalomia se ulugalii mai i Saina i le taumafaiga e ave fa’anana ia nei poloka auro, ina ua maua e le aufaigaluega a le ofisa o Tiute i le malae vaalele i Papua.
Sa ta’ua e le pule sili o le ofisa o Tiute a Papua, o David Towe e faapea, o lo’o nofo malamalama lo latou ofisa e tusa ai ma taumafaiga e ave fa’anana o oloa faasaina, i ato pa’u po o uta a tagata.
Ae peitai, o la latou lu’itau sili, o le iai o nisi vaega o le malaevaalele, e aofia ai le itu o lo’o fa’ata ai ato pa’u ma uta a tagata femalaga’i, e fa’asa ai ia nisi o le aufaigaluega a le malae vaalele.
HONOLULU, OAHU – PAGOTA SOLA
Na ripotia mai e le vaega fa’asalalau a le Hawaii News Now, ia le toe mauaina o le alii pagota o John Mahulu, lea na sola mai le falepuipui i le aso Tofi o le vaiaso ua tuanai.
O Mahulu sa mafai ona ia tu’ua le falepuipui, ona o galuega. Ae peitai, ina ua ia tu’ua le falepuipui i le taeao o le aso Tofi sa le’i toe fo’i atu i le falepuipui ina ua manava galuega.
Ae peitai, o le po o le aso Toonai, na toe fo’i atu ai Mahulu, i lona lava loto malie, i le ofisa a leoleo i Kapolei.
O Mahaulu o lo’o tuli lona faasalaga mo le moliaga o le faomea i lona tulaga e lua ma le fa’aleagaina o meatotino, i lona tulaga muamua.
O lo’o iai se talitonuga, o le a fa’aopoopo nei iai ma le moliaga o le sola ‘ese mai i le falepuipui, i lona tulaga lua. O se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui mo le lima tausaga, pe a fa’amaonia lea moliaga.
SALALAU ATA VITIO O LE FUSUAGA A LE SUI PULE O FALEPUIPUI I FITI
O se ata vitio o le sui pule o falepuipui i le malo o Fiti, na faapea ona salalau, o lo’o fusu ai i totonu o se falekalapu ta’uta’ua i Suva, o le O’Reilley’s Bar.
O lo’o va’aia i le ata vitio ia le alii o Sevuloni Naucukidi, le sui Komesina o falepuipui i Fiti, o lo’o fufusu ma seisi alii, a’o vaovao misa ia le aufaigaluega a le fale kalapu.
E pe a ma le 30 sekone le umi o le ata vitio, sa faapea ona fa’asalalauina i luga o upega tafailagi e le Fiji Times, i le taeao o le aso Gafua. Ua silia ma le afa miliona tagata ua o latou maimoaina, silia ma le 8200 nisi na fa’aalia ni manatu ae lata i le to’a 2000 na toe fa’asoa atu lenei ata vitio.
O Naucukidi sa filifilia e avea ma sui komesina o falepuipui i Fiti, i le faaiuga o Mati ina ua fa’ate’aina ia le komesina sa iai, le susuga ia Dr. Jalesi Nakarawa, talu ai foi tu’ua’iga i amioga le pulea.
Sa fa’ailoa atu e le so’oupu a leoleo, o Wame Boutolu, i le Fiji Times, le leai o se fa’asea po o se tagi, ua fa’aulu e tusa ai ma lenei mataupu.
MANANA’O LEOLEO SAMOA E TOFU MA FANA I LE TELE O FAALAVELAVE TUTUPU
E tusa ai ma se ripoti lomia a le Samoa Observer, o lo’o ta’ua ai se faamatalaga mai totonu o le ofisa a leoleo i Samoa, ia le to’atele o ni sui malu o le malo, ua manana’o e latou te tauaveina ia ni fana.
Na ta’ua e lenei ta’ita’i leoleo le fa’atupuina o le popolega i leoleo, talu mai le tagatavaleina o le alii Satini ia Peniamina Perite, lea sa su’esu’eina se mataupu e faatatau i se fa’alavelave i totonu o se aiga na fa’aaoga ai se la’au malosi, ia Iulai, ae fana ai o ia ma maliu ai.
E leai seisi o leoleo na malaga faatasi ma le alii Satini e faia le su’esu’ega, sa taulimaina se fana.
Sa fa’amatalaina e le taitai leoleo i le RNZ Pasefika, i le fa’ateleina o fana le fa’atulafonoina o lo’o maua i taimi o a latou osofaiga, ua a’e ai se manatu, ua tatau ona toe iloiloina le tulafono.
Ae peitai, sa fa’alauiloa mai e le Minisita o Leoleo, ia Faualo Harry Schuster, o lo’o tulaga lelei lava le tulafono o iai nei, lea e mafai ai e leoleo ona talosagaina ia ni fana pe afai ua mana’omia. Ma e muamua ona ave le talosaga i le Loia Sili ma le Miinisita mo ni a’upega, i taimi o osofaiga a leoleo.
Ae ia tatau ona iai ni fa’amaoniga, e ono a’afia o latou soifua. Sa ta’ua e Faualo, e le’i talosagaina e le alii Satini Perite ma leoleo ia ni la’au malosi e latou te malaga ma i latou, i le latou su’esu’ega sa faia.
Ma i se talitonuga a le alii minisita, e le’i iai se talitonuga a le alii Satini ma leoleo sa o latou malaga, e mana’omia ni fana ae paga lea, sa i’u lea mataupu i se tulaga faanoanoa. Ma sa ta’ua e Faualo, ana talosagaina e leoleo ia ia ni a’upega, e vave lava ona talia la latou talosaga, pe afai e mautu le fa’avae o la latou talosaga.
Sa ta’ua foi e Faualo e faapea, i taimi o pulea e Siamani ma Niu Sila ia Samoa, na iai nisi o tagata Samoa sa aveina i fafo. Ma o tala’aga a tagata Samoa ma a’upega, e le o se tala logo lelei ma o le mafuaaga lea, e pei ona saunoa ai Faualo, na filifili ai e tua’a sa fa’avaeina le atunu’u, ia le pulea e se vaega’au le atunu’u, ae ua na’o na leoleoina, e leoleo e le taulimaina ni a’upega.
Ua ia talitonu, o le aganu’u fa’aSamoa e mafai ai e ona tagata ona fofoina faafitauli i le fefa’asoaa’i.
Section: Le Lali
View the discussion thread.